rescEU: novi europski sustav za borbu protiv prirodnih katastrofa


Europska komisija danas je objavila ambiciozne nove planove za povećanje spremnosti Europe na prirodne katastrofe.

Mehanizam Unije za civilnu zaštitu trenutačno se temelji na volonterskom sustavu putem kojeg EU usmjerava volontersku pomoć zemalja sudionica u zemlju koja je zatražila pomoć. Ponuđenu pomoć koordinira Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije sa sjedištem u Bruxellesu. Posljednjih je godina zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i drugih pojava državama članicama sve teže međusobno si pomagati, posebice ako je katastrofa pogodila više njih istodobno. U takvim situacijama, u kojima su sredstva pomoći ograničena ili neraspoloživa, EU nema pričuvnih kapaciteta za pomoć pogođenim državama članicama.
Inicijativa je pokrenuta nakon većih i čestih prirodnih katastrofa koje su proteklih godina teško pogodile mnoge europske zemlje. Ključan je dio prijedloga uspostava pričuve resursa civilne zaštite na europskoj razini: rescEU. Činili bi je, primjerice, kanaderi, posebne crpke za vodu, timovi za potragu i spašavanje u gradovima te poljske bolnice i timovi hitne medicinske pomoći. Oni će biti dopuna nacionalnih resursa, a njima će upravljati Europska komisija kako bi pružila potporu zemljama pogođenima katastrofama poput poplava, šumskih požara, potresa i epidemija. Samo je 2017. više od 200 ljudi poginulo u prirodnim katastrofama u Europi, a izgorjelo je i više od milijun hektara šuma.
Prijedlog Komisije odnosi se na dvije dopunjujuće aktivnosti: 1. jači zajednički odgovor na europskoj razini i 2. bolje kapacitete za prevenciju i pripravnost.
1.Jačanje europskih kapaciteta za odgovor na krizne situacije: rescEU
Osigurat će se pričuvni kapaciteti civilne zaštite za odgovor na krizne situacije kako bi se državama članicama pomagalo u odgovoru na katastrofe koje nadilaze nacionalne kapacitete. rescEU uključivat će resurse poput kanadera i opreme za crpljenje vode koji će biti dopuna nacionalnim kapacitetima. Sve troškove i resurse za rescEU potpuno će pokriti financijska sredstva EU-a, a Europska komisija zadržat će operativni nadzor nad tim resursima i odlučivati o njihovoj mobilizaciji.
Komisija će usporedno pomoći državama članicama da ojačaju svoje kapacitete tako što će financirati operativne troškove i troškove prilagodbe, popravka i prijevoza postojećih resursa država članica, od čega su trenutačno pokriveni samo troškovi prijevoza. Ta bi sredstva bila dio zajedničkih resursa za odgovor u hitnim situacijama u okviru udruženih kapaciteta europske civilne zaštite, spremna u slučaju katastrofe.
2.Bolja prevencija katastrofa i pripravnost za njih
U okviru današnjeg prijedloga od država članica će se tražiti da podijele svoje strategije prevencije i pripravnosti kako bi se zajednički utvrdili i uklonili mogući nedostaci.
Prijedlogom se osnažuju međudjelovanje i usklađenost s postojećim politikama EU-a namijenjenima prevenciji i pripravnosti. To uključuje, primjerice, Strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, europske strukturne i investicijske fondove, Fond solidarnosti, zakonodavstvo o okolišu (npr. planove za upravljanje poplavama i rješenja temeljena na ekosustavu), istraživanje i inovacije te politike za suzbijanje ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju i ostalo.
Foto: seattletimes.com