DVANAEST BILJNIH I ŽIVOTINJSKIH VRSTA KLASIFICIRANO KAO INVAZIVNO


Na Popis invazivnih stranih vrsta, zbog kojih je potrebno poduzeti mjere na razini čitave EU,  uvršteni su i kunopas i bizamski štakor.

Uredba Europske komisije o uvrštavanju dvanaest novih vrsta na Popis invazivnih stranih vrsta stupa na snagu 2. kolovoza. Time je proširena prva verzija Popisa invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji utvrđenog Provedbenom uredbom (EU) 2016/1141 u skladu s Uredbom (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća, koji je stupio na snagu u kolovozu 2016. godine.

Invazivne strane vrste su biljke i životinje koje se slučajno ili namjerno unose u okruženje u kojem se ne nalaze u normalnim okolnostima. To ostavlja ozbiljne negativne posljedice na njihovo novo okruženje u različitim dijelovima Europe, jer ove nove vrste predstavljaju prijetnju ne samo autohtonim biljkama i životinjama, nego i europskom gospodarstvu. Naime, svake godine u EU nastaju štete teške milijarde eura zbog povećanih troškova zdravstvene skrbi, gubitaka u poljoprivredi, ribarstvu i oštećenjima infrastrukture. Budući da invazivne strane vrste ne poštuju granice, očekuje se da će akcija na europskoj razni biti mnogo učinkovitija nego akcije na razini država članica. Koje su invazivne biljke i životinje zabilježene u Hrvatskoj možete saznati u brošuri.

Države članice moraju se pobrinuti za sprječavanje uvođenja, držanja, prodaje, prijevoza i razmnožavanja tih vrsta te njihova puštanja u okoliš, a morat će uvesti i odgovarajuće mjere za hvatanje u koštac s novim invazijama i postojećim populacijama. Uredba 1143/2017 o invazivnim stranim vrstama, koja je stupila je na snagu 1. siječnja 2015. godine, predviđa tri vrste mjera koje se trebaju poduzeti diljem EU u vezi vrsta koje se nalaze na popisu invazivnih stranih vrsta. Prva je mjera prevencija, odnosno sprječavanje namjernog ili nenamjernog ulaska stranih invazivnih vrsta na teritorij EU. Druga je mjera rano otkrivanje i iskorjenjivanje, što znači da države članice moraju uspostaviti sustav nadzora, kako bi se što je ranije moguće otkrila prisutnost invazivnih vrsta, i nakon toga poduzeti brze mjere iskorjenjivanja, kako bi se spriječilo njihovo razmnožavanje i širenje. Treća je mjera upravljanje, jer neke od ovih vrsta već su raširene u određenim državama članicama pa je potrebna djelotvorna koordinacija kako se ne bi proširile dalje, čime će se smanjiti šteta. Navedene se aktivnosti mogu financirati iz nekoliko europskih programa i fondova.

Zajednički istraživački centar Europske komisije dao je svoj doprinos rješavanju ovoga problema objavom prvog izvješća o osnovnoj raspodjeli invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost na razini Unije u kojemu je obrađeno 37 vrsta koje izazivaju zabrinutost na razini Unije, a za tih 37 vrsta razvio je i aplikaciju za pametne telefone. Aplikacija građanima omogućuje prijavu prisutnosti tih vrsta na europskom teritoriju te pridonosi širenju informiranosti o tom problemu (Invasive Alien Species Europe).
 

Foto: kolozor.ru