Komisija predstavila studiju o utjecaju budućih trgovinskih sporazuma na poljoprivredni sektor

Europska komisija predstavila je 15. studenoga ministrima poljoprivrede Europske unije zaključke studije o kumulativnim učincima 12 budućih trgovinskih sporazuma na poljoprivredno-prehrambeni sektor, uključujući posebne rezultate u pogledu proizvođačkih cijena i obujma proizvodnje niza proizvoda koji čine 30 % vrijednosti izvoza Unije u tom sektoru.

Studija prikazuje potencijal poljoprivrednih proizvoda EU-a na svjetskom tržištu, istovremeno pokazujući i osjetljivost određenih poljoprivrednih sektora. Detaljno znanje o mogućim učincima omogućit će Komisiji da donese informirane odluke tijekom pregovora.

Zbog ograničenja dostupnih metodologija raspon poljoprivrednih proizvoda obuhvaćenih detaljnijom analizom u studiji nije iscrpan. Moguće prednosti za važne proizvode sa znatnim izvoznim potencijalom, kao što su voće i povrće, vino, maslinovo ulje i prerađena hrana općenito (koji čine 70 % vrijednosti izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda EU-a) nisu se mogle detaljno kvantificirati, kao ni prednosti poboljšane zaštite proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla.

Studija se usredotočuje isključivo na učinke proizašle iz uzajamne liberalizacije uvoznih tarifa između EU-a i relevantnih trgovinskih partnera ne uzimajući u obzir ostale odredbe s ekonomskim učinkom (npr. smanjenje netarifnih mjera, osobito sanitarnih i fitosanitarnih mjera). Učinak mjera koje EU upotrebljava za zaštitu osjetljivih sektora u trgovinskim sporazumima, primjerice sustavna upotreba ograničenih carinskih kvota, također nije obuhvaćen ovom studijom.

Studija sama po sebi nije predviđanje ni prognoza nego u velikoj mjeri teoretsko razmatranje koje odražava potencijalne ishode uspješnog sklapanja obuhvaćenih sporazuma.



Glavni zaključci

Očekuju se znatni dobici u sektorima mljekarstva i svinjetine EU-a, dva sektora koji su posljednjih godina imali problema i koji sada pokazuju znakove oporavka. S druge strane, studija je pokazala osjetljivosti sektora govedine i riže u smislu učinaka trgovine i smanjenja proizvođačkih cijena. Opseg učinka na te različite proizvode varira ovisno o tome razmatra li se „ambiciozniji” (potpuna liberalizacija 98,5 % svih proizvoda i djelomično smanjenje carine od 50 % za ostale proizvode) ili „konzervativniji” (potpuna liberalizacija za 97 % proizvoda i smanjenje carine od 25 % za ostale) scenarij studije.

Rezultati studije potvrđuju i ispravnost EU-ova trenutačnog pristupa ograničavanja liberalizacije uvoza osjetljivih poljoprivrednih proizvoda u svim trgovinskim pregovorima. U slučaju sporazuma koji je nedavno postignut s Kanadom (poznatog kao CETA), EU će u trenutku stupanja na snagu tog sporazuma ukinuti 92,2 % svojih poljoprivrednih carina (što će se nakon sedam godina povećati na 93,8 %). Carinska kvota za govedinu u CETA-i iznosi 45 838 tona i ukinut će se u roku od pet godina te čini oko 0,6 % ukupne potrošnje EU-a. Drugi je primjer riža: u trgovinskom sporazumu s Vijetnamom, EU će samo djelomično liberalizirati uvoz riže, a carinske kvote za rižu čine oko 8 % ukupnog uvoza EU-a, od čega će dvije trećine biti namijenjeno riži koja nije proizvedena unutar EU-a ili koju će dodatno preraditi industrija riže u EU-u.

Studijom o kumulativnim učincima na poljoprivredu ne zamjenjuju se obuhvatnije i detaljnije procjene utjecaja i procjene utjecaja na održivi razvoj koje se provode za svake trgovinske pregovore.

Izvor: Europska komisija