Zašto je zadržavanje višejezičnosti bolje za društvenu uključenost

Istraživanje u sklopu projekta MIME, koji financira EU, osporilo je ideju da bi smanjenje broja službenih jezika Europske unije bilo učinkovitije i uključivije. Umjesto toga, istraživanje tvrdi da će takva politika onemogućiti otprilike četirima od pet Europljana duboko razumijevanje službenih informacija Europske unije.
 

 

Od 24 do jednog (ili tri)?

Studija odgovara na u proteklih nekoliko godina sve rašireniji argument o potrebi da EU prizna ulogu engleskog kao prevladavajućeg jezika na kontinentu. Najradikalniji komentatori kažu kako bi engleski trebao postati jedini službeni jezik EU-a (čak i usprkos nedavnom glasovanju za Brexit). Manje radikalni promatrači umjesto toga zagovaraju trojezičnu politiku temeljenu na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku.
 

Koristeći podatke koje je o gotovo 170 000 stanovnika i njihovim jezičnim vještinama u 25 zemalja članica EU-a prikupio Eurostat, studija je pokazala da, ako bi engleski postao jedini službeni jezik EU-a, 45% stanovnika ne bi imalo pristup pravnim dokumentima, mrežnim stranicama europskih institucija i prijenosima uživo rasprava u Europskom parlamentu jer ne razumiju engleski.
 

Osim toga, uzmu li se u obzir građani EU-a koji nisu ni izvorni govornici engleskog jezika niti ga koriste, udio stanovnika koji bi imali teškoća u razumijevanju političkih i pravnih dokumenata EU-a raste do 79 %. To su četiri od pet Europljana. Dakle, suprotno onome što se obično vjeruje, poznavanje engleskog nije osnovna vještina u Europi, čak ni među mlađim osobama.
 

Jezična politika EU-a temeljena na engleskom, francuskom i njemačkom također bi bila previše isključiva jer bi oduzela pravo glasa 26 % do 49 % građana, a ovi će se postoci značajno povećati nakon povlačenja Velike Britanije iz Europske unije.


 

Zadržavanje višejezičnosti

Umjesto toga, studija tvrdi da je višejezičnost ne samo najučinkovitija politika za prijenos informacija o Europskoj uniji njenim građanima, već ujedno i jedina istinski uključiva politika. Također je isplativa jer košta samo 1 % proračuna EU-a. Smanjenje broja službenih jezika EU-a imalo bi regresivnih učinaka, posebice na najmanje obrazovane građane EU-a (17 % ispitanika s visokom stručnom spremom ne zna engleski jezik, u usporedbi s 47 % ispitanika koji su završili samo srednju školu). Dakle, smanjenje broja službenih jezika EU-a pogodit će najsiromašnije Europljane – za građane s višim primanjima vjerojatnije je da govore dodatne jezike od onih s nižim.

Više informacija: CORDIS