Komisija postrožila pravila o transparentnosti radi suzbijanja financiranja terorizma, izbjegavanja plaćanja poreza i pranja novca

Europska komisija danas je donijela prijedlog za dodatno jačanje pravila Europske unije protiv pranja novca kako bi se suzbilo financiranje terorizma i povećala transparentnost u pogledu stvarnog vlasništva nad poduzećima i fondovima.

Junckerova Komisija postavila je borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza, pranja novca i financiranja terorizma kao jedan od svojih prioriteta. Danas predložene izmjene pomoći će u borbi protiv novih načina financiranja terorizma, povećati transparentnost radi suzbijanja pranja novca i pridonijeti borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza.

Komisijin prijedlog prva je inicijativa u provedbi akcijskog plana za jačanje borbe protiv financiranja terorizma iz veljače 2016. te je dio šireg nastojanja da se poveća porezna transparentnost i spriječe porezne zlouporabe. Zato usporedno predstavljamo i komunikaciju koja se odnosi na nedavna otkrića zahvaljujući „dokumentima iz Paname”.

Prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans izjavio je: "Današnji prijedlozi pomoći će nacionalnim tijelima da pronađu osobe koje prikrivaju svoje financije i njima podupiru kaznena djela kao što je terorizam. Države članice tako će moći dobivati i razmjenjivati važne informacije o stvarnom vlasništvu nad poduzećima i fondovima, o tome tko vrši transakcije virtualnim valutama i tko upotrebljava kartice s opcijom plaćanja unaprijed. Objavljivanje informacija o vlasništvu nad poduzećima i fondovima trebalo bi imati odvraćajući učinak za potencijalne utajivače poreza."

Povjerenica za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova Vĕra Jourová izjavila je: "Danas uvodimo stroža pravila o transparentnosti kako bismo suzbili financiranje terorizma i pojačali borbu protiv pranja novca i izbjegavanja plaćanja poreza. Izmjenama Četvrte direktive za sprečavanje pranja novca spriječit će se postojanje rupa u europskim zakonima koje koriste kriminalci i druge osobe koje za financiranje svojih aktivnosti izigravaju porezne propise. Rezultati će ovisiti o boljoj suradnji u borbi protiv tih problema."

Donošenje Četvrtog paketa za sprečavanje pranja novca u svibnju 2015. predstavljalo je važan korak u poboljšavanju djelotvornosti napora EU-a u borbi protiv pranja novca koji je potekao od kriminalnih aktivnosti i borbi protiv financiranja terorističkih aktivnosti. U njemu su postavljeni visoki standardi za sprečavanje pranja novca, kao što je zahtjev da države članice uspostave nacionalne registre stvarnih vlasnika poduzeća i nekih fondova. Države članice obvezale su se da će provesti taj paket mjera brže nego što je bilo planirano, tj. najkasnije do kraja 2016.

Borba protiv financiranja terorizma

Kako je najavljeno u akcijskom planu o jačanju borbe protiv financiranja terorizma, Komisija predlaže sljedeće promjene radi sprečavanja upotrebe financijskog sustava za financiranje terorističkih aktivnosti:

  • povećanje ovlasti financijsko-obavještajnih jedinica EU-a i olakšavanje njihove suradnje: proširit će se opseg informacija kojima mogu pristupiti financijsko-obavještajne jedinice, a omogućit će im se pristup i informacijama u centraliziranim registrima bankovnih računa i računa za obavljanje platnog prometa te elektronskim sustavima za dohvat podataka, koje će države članice morati uspostaviti kako bi se utvrdili vlasnici bankovnih računa i računa za plaćanje

  • suzbijanje rizika financiranja terorizma povezanih s virtualnim valutama: radi sprečavanja zlouporabe virtualnih valuta za pranje novca i financiranje terorizma Komisija predlaže uključivanje platformi za razmjenu virtualnih valuta i pružatelja usluga „skrbničkog novčanika” (eng. custodian wallet) u Direktivu o sprečavanju pranja novca. Ti subjekti morat će primjenjivati kontrole temeljite identifikacije klijenata koji razmjenjuju virtualni za stvarni novac, čime će se prekinuti anonimnost takvih razmjena

  • suzbijanje rizika povezanih s anonimnim instrumentima s plaćanjem unaprijed (npr. kartice s opcijom plaćanja unaprijed): Komisija predlaže i smanjenje upotrebe anonimnog plaćanja karticama s opcijom plaćanja unaprijed, i to snižavanjem praga za identifikaciju s 250 na 150 eura te proširenjem zahtjeva za provjeru klijenta. Razmjernost se uzima u obzir, posebno u pogledu financijski ugroženih građana koji se služe takvim karticama

  • temeljitije provjere rizičnih trećih zemalja: U skladu s obvezom iz Četvrte direktive za sprečavanje pranja novca Komisija predlaže usklađivanje popisa provjera koje se primjenjuju na zemlje sa strateškim nedostacima u nacionalnim sustavima za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma. Banke će morati provoditi dodatne provjere („mjere temeljite identifikacije”) na financijskim tokovima iz tih zemalja. Taj popis zemalja, koji odražava popis Radne skupine za financijsko djelovanje, bit će službeno donesen 14. srpnja.

Stroža pravila u pogledu transparentnosti kako bi se spriječilo izbjegavanje plaćanja poreza i pranje novca

Današnjim prijedlogom pojačat će se mjere uvedene u okviru Četvrtog paketa za sprečavanje pranja novca s pomoću sljedećih promjena:

  • potpunog javnog pristupa registrima stvarnih vlasnika: Države članice objavit će određene informacije o registrima stvarnih vlasnika poduzeća i fondova povezanih s poduzećima. Informacije o svim ostalim fondovima bit će uključene u nacionalne registre i dostupne strankama koje mogu dokazati svoj pravni interes. U registre će biti uključene i informacije o stvarnim vlasnicima koji imaju 10-postotno vlasništvo u određenim poduzećima za koja postoji rizik da se upotrebljavaju u svrhu pranja novca i izbjegavanja plaćanja poreza. Prag vlasništva ostaje 25 % za sva ostala poduzeća.

  • međupovezanosti registara: u prijedlogu je predviđena izravna međupovezanost registara kako bi se olakšala suradnja među državama članicama

  • proširenja informacija koje su dostupne nadležnim tijelima: Komisija je predložila da temeljitoj identifikaciji podliježu i postojeći i novi računi. Time će se osigurati da se otkriju računi koji se možda upotrebljavaju za nezakonite aktivnosti. Na pasivna poduzeća i fondove, poput onih istaknutih u „dokumentima iz Paname”, također će se primijeniti temeljitiji nadzor i stroža pravila.


Više informacija: Europska komisija - priopćenje za tisak