Kad putujem u druge države članice Europske unije, smijem li sa sobom voditi kućne ljubimce?

Hrvatski državljani kao građani Europske unije smiju putovati s mačkom, psom ili tvorom ako životinja ima Europsku putovnicu za kućne ljubimce. Ta se putovnica može dobiti kod svakog ovlaštenog veterinara i mora sadržavati podatke o važećem cijepljenju protiv bjesnoće. Za psa, mačku ili tvora mlađeg od 3 mjeseca (koji nije cijepljen protiv bjesnoće), ili nekog drugog kućnog ljubimca provjerite nacionalne propise.

Ako životinje unosite u Finsku, Irsku, Maltu ili Ujedinjenu Kraljevinu, moraju se cijepiti protiv trakavice Echinococcus na sljedeći način:

  • cijepljenje mora obaviti veterinar najviše 120 sati i ne manje od 24 sata prije predviđenog datuma ulaska u Finsku, Irsku, Maltu ili Ujedinjenu Kraljevinu
  • veterinar koji obavlja cijepljenje upisuje ga na mjesto predviđeno za to u putovnici.
Vaša životinja mora imati elektronski mikročip ili čitljivu tetovažu stavljenu prije 3. srpnja 2011. s istim brojem koji je naveden u putovnici. Više informacija možete pročitati na stranicama Ministarstva poljoprivrede.

Većina zemalja EU-a ima stroga pravila o prijevozu ugroženih vrsta ili proizvoda koji potječu od tih vrsta pa bi vam za putovanje s određenim vrstama mogla zatrebati dozvola. Za više informacija o pojedinim vrstama provjerite EU-ovu referentnu bazu podataka o trgovini divljim životinjama i biljkama, a možete se obratiti Ministarstvu zaštite okoliša i prirode kako biste saznali treba li vrsta koju želite uzeti na putovanje certifikat.

Što je sa školarinama i stipendijama za studiranje u drugim državama članicama Europske unije?

Građani Europske unije na studiju u drugoj državi članici nisu dužni plaćati višu školarinu od državljana te države, a imaju i pravo na iste stipendije za pokrivanje troškova školarine. Iako ta jednakost ne vrijedi nužno za stipendije i zajmove za životne troškove, neke države pružaju stipendije za životne troškove i stranim studentima ako oni to zatraže. Ako ste kao strani državljanin u državi članici u kojoj želite studirati boravili više od pet godina, imate pravo na stipendiju za životne troškove uz iste uvjete kao i državljani te zemlje. Glavne stipendije u državama Europske unije i drugdje možete potražiti na http://www.scholarshipportal.eu/, a više informacija možete dobiti od nacionalnih ministarstava obrazovanja ili na stranici http://europa.eu/youreurope/citizens/education/university/fees-and-financial-help/index_hr.htm.

Kako do posla u Europskoj uniji?

Načelo Europske unije o slobodnom kretanju radnika podrazumijeva mogućnost zapošljavanja bez obveze ishođenja radne dozvole u bilo kojoj zemlji Europske unije, kao i u Norveškoj, Islandu, Lihtenštajnu i Švicarskoj, no primjenu ovog načela moguće je privremeno odgoditi za najviše sedam godina. Privremena ograničenja (do 30. lipnja 2015.) za hrvatske građane uvelo je trinaest država, ali po isteku tog roka ovu mogućnost zadržale su samo: Austrija, Malta, Nizozemska, Slovenija i Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske. Ograničenja u tim državama bit će ukinuta najkasnije do kraja 2020. godine.

U svim ostalim državama članicama Europske unije hrvatski građani imaju slobodan pristup tržištu rada, bez potrebe ishođenja radne dozvole.

Informacije o mobilnosti radnika, trenutno otvorenim radnim mjestima te uvjetima rada i života u 32 europske zemlje, kao i o mogućnostima obrazovanja mogu se pronaći na portalu EURES.

Što je Europska kartica zdravstvenog osiguranja?

Europska kartica zdravstvenog osiguranja (European Health Insurance Card - EHIC) besplatna je kartica koja Vam omogućuje da se tijekom privremenog boravka u bilo kojoj od 28 država članica EU-a koristite medicinskim nužnim zdravstvenim uslugama kod ugovornih pružatelja zdravstvenih usluga prema istim uvjetima i po istoj cijeni (besplatno u nekim zemljama) kakvu imaju osobe osigurane u toj zemlji. EHIC izdaje Vaš nacionalni zavod za zdravstveno osiguranje.

Europska kartica zdravstvenog osiguranja:

  • nije alternativa putnom osiguranju - ne pokriva troškove privatne zdravstvene zaštite niti troškove poput zračnog prijevoza u domovinu ili ukradenog/izgubljenog vlasništva
  • ne pokriva troškove medicinskog tretmana ako je on isključivi cilj putovanja
  • ne predstavlja jamstvo za besplatnu uslugu - zbog razlika među zdravstvenim sustavima država članica EU-a, u drugoj ćete zemlji možda morati platiti usluge koje su Vam kod kuće besplatne.
Više informacija o EHIC-u možete pročitati na stranicama Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje.

Gdje mogu pronaći detaljne informacije o EU fondovima?

Informacije i pomoć u vezi EU fondova možete pronaći na stranicama Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Strukturni i investicijski fondovi koja nudi detaljni pregled procesa apliciranja i uvjete koje projekt mora zadovoljiti, kao i listu aktivnih natječaja na koje se možete prijaviti sukladno pravilima navedenima u samom natječaju. Natječaje objavljuju i sredstva dodjeljuju resorna ministarstva.

Koja su prava putnika u zračnom prometu nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju?

Prava putnika u zračnom prometu bila su regulirana i prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, ali se od ulaska donesene Uredbe primjenjuju direktno kao dio zakonodavstva.
U skladu s člankom 87. stavak 3. Zakona o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu (NN 132/98, 63/08, 134/09 i 94/13) Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo je nadležno tijelo za provedbu zaštite prava putnika u sljedećim slučajevima, a sukladno Uredbi (EZ) 261/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o utvrđivanju zajedničkih pravila u vezi s naknadom i pomoći putnicima u slučaju uskraćivanja ukrcaja i otkazivanja ili dugih kašnjenja letova ( SL L 46, 17.2.2004.) i Uredbi (EZ) 1107/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o pravima osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti (SL L 204, 26.7.2006).

1. Duže kašnjenje
2. Otkazani let
3. Uskraćeni ukrcaj
4. Premještaj u niži razred
5. Zaštita prava osoba s invaliditetom ili osoba smanjene pokretljivosti

U navedenim slučajevima putnik prvo mora kontaktirati zračnog prijevoznika, odnosno zračnu luku (u slučaju osoba s invaliditetom ili smanjenom pokretljivošću).
Ukoliko putnik nije zadovoljan odgovorom ili uopće ne dobije odgovor u roku od 30 dana od dana dostave, može podnijeti prigovor Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo ili nadležnom tijelu druge države članice EU.
Prigovori se u pravilu podnose nadležnom tijelu države u kojoj se dogodila navedena povreda prava.
Ukoliko se povreda prava dogodila u polazišnoj luci izvan Europske Unije, prigovor se može podnijeti nacionalnom tijelu nadležnom za provedbu zaštite prava putnika u državi članici u kojoj se nalazi odredišna zračna luka. Lista nacionalnih tijela nadležnih za provedbu zaštite prava putnika i dodatne informacije o pravima putnika u EU možete naći na: http://www.apr.europa.eu/.